Vlaga na zidovima: Uzroci i rešenja

To je problem koji ne pravi razliku: pojavljuje se i u starim i u novim zgradama, u stanovima i kućama, u gradu ili pored mora. Ovde saznajte uzroke, načine sanacije i korisne informacije kako da se trajno rešite vlage!
Vlaga se definiše kao neželjeno prisustvo vode ili vodene pare u strukturi objekta, bilo u čvrstom obliku (vlažne površine, mrlje), bilo u gasovitom (vlažnost vazduha). Prihvatljiv nivo unutrašnje vlažnosti obično se kreće od 25% do 50%. Veće vrednosti dovode do stvaranja buđi (štetna gljivica koja se brzo širi po površinama) i vidljivih oštećenja. Sa građevinskog stanovišta, vlaga izaziva propadanje maltera (mehurići, podizanje), boje i metalnih elemenata u zidovima (korozija).
Jasno je da vlaga nije samo građevinski problem, već i zdravstveni rizik za stanare. Prekomerna vlažnost i nastanak buđi mogu izazvati ozbiljne respiratorne probleme (kašalj, astmu, infekcije gornjih disajnih puteva), negativno utičući na kvalitet života.
Zbog toga su redovne provere, pravovremena hidroizolacija i odgovarajuće sanacije ključni koraci u zaštiti kako zdravlja ljudi, tako i vrednosti nekretnine.
Vrste vlage i njihove karakteristike
Vlaga se kreće naviše, naniže i bočno kroz pore građevinskih materijala. Postoje tri osnovna tipa vlage u zidovima:
- Kapilarna (uzlazna) vlaga (od dole naviše): voda se upija iz zemlje kroz pore zida i izaziva pojavu vlage u donjem delu zidova.
- Bočna vlaga: najčešće uzrokovana kišom koju vetar potiskuje u spoljne zidove.
- Vlaga odozgo nadole: posledica loše hidroizolacije terasa ili krovova, kada voda prodire kroz spoljne elemente kao što su kiša, pukotine, oštećeni oluci ili porozni materijali.
Uzroci su najčešće odsustvo hidroizolacionih slojeva, loša unutrašnja ili spoljašnja zaptivka, povećana izloženost zbog lokacije (primorske ili rečne oblasti), oštećeni oluci (posebno kod starijih objekata) ili unutrašnja curenja iz vodovodnog sistema.